Podjela Gaze postaje sve izvjesnija

Šest evropskih zvaničnika s direktnim uvidom u sprovođenje naredne faze plana reklo je za Reuters da je proces faktički u zastoju i da bi se obnova sada mogla ograničiti isključivo na područje koje kontroliše Izrael.

Upozoravaju da bi to moglo dovesti do godina razdvajanja.

Prema prvoj fazi plana, koja je stupila na snagu 10. oktobra, izraelska vojska trenutno kontroliše 53% teritorije duž Mediterana, uključujući većinu obradivog zemljišta, Rafah na jugu, dijelove Gaze Cityja i druge urbane zone.

Gotovo svih dva miliona stanovnika Gaze sabijeno je u šatorske kampove i ruševine razornih gradova u ostatku teritorije, koja je pod kontrolom Hamasa.

Reutersovi snimci dronom iz novembra prikazuju kataklizmično razaranje na sjeveroistoku Gaze Cityja nakon završne izraelske ofanzive prije prekida vatre, poslije mjeseci bombardovanja. Područje je sada podijeljeno između izraelske i Hamasove kontrole.

Naredna faza plana predviđa daljnje povlačenje izraelskih snaga s tzv. žute linije dogovorene u okviru Trumpovog plana, formiranje prelazne vlasti za upravljanje Gazom, raspoređivanje multinacionalnih sigurnosnih snaga koje bi preuzele kontrolu od izraelske vojske, razoružavanje Hamasa i početak obnove.

Međutim, plan ne sadrži rokove ni mehanizme provedbe. U međuvremenu, Hamas odbija predati oružje, Izrael ne želi uključivanje Palestinske samouprave koju podržava Zapad, a neizvjesnost traje i oko sastava međunarodnih snaga.

"Još uvijek razrađujemo ideje", rekao je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi na sigurnosnoj konferenciji u Manami. "Svi želimo kraj ovog sukoba, svi imamo isti cilj. Pitanje je - kako to ostvariti?"

Bez odlučnog američkog pritiska da se premosti zastoj, žuta linija mogla bi postati de facto granica koja trajno dijeli Gazu, navodi 18 izvora, uključujući šest evropskih i jednog bivšeg američkog zvaničnika upoznatog s pregovorima.

Sjedinjene Države pripremile su nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom bi se multinacionalnim snagama i prelaznom tijelu dao dvogodišnji mandat. No, deset diplomata reklo je da vlade oklijevaju da pošalju trupe.

Evropske i arapske zemlje posebno ne bi učestvovale ako bi mandat prelazio granice mirovnih operacija i uključivao direktan sukob s Hamasom ili drugim palestinskim frakcijama.

Američki potpredsjednik JD Vance i Trumpov zet Jared Kushner izjavili su prošlog mjeseca da bi sredstva za obnovu mogla početi stizati u izraelski dio i bez prelaska u narednu fazu, uz ideju stvaranja "model zona" za dio stanovništva.

Takvi prijedlozi, prema mišljenju Michaela Wahida Hanne iz organizacije International Crisis Group, pokazuju da "rascjepkana stvarnost na terenu prijeti da postane trajna".

Portparol State Departmenta izjavio je da je ostvaren "ogroman napredak" u sprovođenju Trumpovog plana, ali da "ima još posla", bez odgovora na pitanje hoće li obnova biti ograničena na izraelsku zonu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da Izrael nema namjeru ponovo okupirati Gazu niti njome upravljati, iako krajnje desni ministri traže obnavljanje naselja ukinutih 2005.

Vojska se također navodno protivi trajnom zauzimanju teritorije ili direktnom upravljanju civilima. Netanyahu je obećao održavati tampon-zonu unutar Gaze kako bi se spriječili novi napadi poput onog Hamasa iz oktobra 2023.

Žuta linija kao granica

Izraelske snage postavile su velike žute betonske blokove koji označavaju liniju povlačenja i grade infrastrukturu na dijelu Gaze pod svojom kontrolom. U četvrti Šejaija, vojska je novinarima pokazala utvrđeni punkt od prekida vatre.

Tamo su, pokazuju satelitski snimci, zemlja i ruševine sabijene u nasipe koji služe kao utvrđena osmatračnica, dok je položen i novi asfalt.

Glasnogovornik izraelske vojske Nadav Šošani rekao je da su vojnici raspoređeni kako bi spriječili militante da pređu u izraelsku zonu, ističući da će Izrael otići dalje od linije tek kada Hamas preda oružje i kada se uspostave međunarodne snage.

"Čim Hamas ispuni svoj dio dogovora, mi smo spremni da idemo dalje", rekao je Šošani. Izraelski zvaničnik, odgovarajući na pisana pitanja, optužio je Hamas za odugovlačenje.

Hamas je dosad predao 20 živih talaca i posmrtne ostatke 24 ubijena, dok se tijela još četvero talaca i dalje nalaze u Gazi.

U palestinskim dijelovima grada, Hamas je u proteklim sedmicama ponovo učvrstio kontrolu, likvidirajući protivnike, dok njegovi radnici čuvaju pijace i čiste ulice pomoću dotrajalih bagera, pokazuju Reutersovi snimci.

"Moramo popuniti bezbjednosni vakuum u Pojasu Gaze", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u Manami, upozoravajući da bi Hamasovo jačanje moglo izazvati nove izraelske napade.

Portparol Hamasa Hazem Qassem izjavio je da je pokret spreman predati vlast "palestinskom tehničkom entitetu" kako bi počela obnova. "Svi dijelovi Gaze zaslužuju jednaku obnovu", rekao je.

Prema riječima dva evropska zvaničnika i jednog zapadnog diplomate, razmatra se mogućnost da Hamas razoruža pod međunarodnim nadzorom, umjesto da oružje preda Izraelu ili drugoj strani.

Evropske i arapske zemlje žele da se palestinska policija iz Zapadne obale i multinacionalne snage zajedno rasporede u Gazu, ali Izrael se protivi ulozi Palestinske samouprave.

Obnova pod okupacijom

Šest evropskih zvaničnika reklo je da, bez promjene stava Izraela ili Hamasa i bez američkog pritiska da se omogući uloga Palestinske samouprave i put ka državnosti, ne vide mogućnost da Trumpov plan napreduje dalje od primirja.

"Gaza se ne smije zaglaviti u ničijoj zemlji između rata i mira", poručila je britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper u Manami.

Stanovnik Gaze Salah Abu Amr (62) rekao je da bi, ako obnova počne samo u izraelskoj zoni, neki ljudi možda poželjeli da pređu tamo, ali da bi to značilo duboku podjelu.

"Hoćemo li svi moći preći tamo? Hoće li Izrael imati pravo veta nad ulaskom nekih od nas?" pita se on. "Hoće li i naše porodice podijeliti na dobre i loše?"

Još nije jasno ko bi finansirao obnovu dijelova Gaze pod izraelskom okupacijom, dok zaljevske zemlje odbijaju ulagati bez uključenja Palestinske samouprave i jasnog puta ka državnosti. Procijenjeni troškovi obnove iznose 70 milijardi dolara.

Svaka de facto teritorijalna podjela Gaze dodatno bi unazadila palestinske težnje ka nezavisnoj državi koja uključuje i Zapadnu obalu, te pogoršala humanitarnu katastrofu naroda koji većinom živi bez adekvatnog skloništa i ovisi o međunarodnoj pomoći.

"Ne smijemo dozvoliti fragmentaciju Gaze", rekao je Safadi. "Gaza je jedna i ona je dio okupirane palestinske teritorije".

Palestinska ministrica vanjskih poslova Varsen Aghabekian Shahin također je odbacila mogućnost teritorijalne podjele i naglasila da je Palestinska samouprava spremna preuzeti "punu nacionalnu odgovornost".

"Ne može biti stvarne obnove ni trajne stabilnosti bez potpune palestinske suverenosti nad teritorijom", poručila je u izjavi za Reuters.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad